Freitag, 29. März 2024

Posmatranje slike – Kuća sa aurom

 


Grmlje je podrezano precizno, kako to i dolikuje jednom engleskom vrtu. Svojom istom visinom i ovalnim oblikom, grmovi podsjećaju na velika uskršnja jaja, koja se ne moraju skrivati ni od koga. Ovdje priroda zna svoje mjesto i kloni se popločane terase, koji vodi do travnjaka s tulipanima, gdje drvo magnolije cvjeta ružičasto i najavljuje dolazak proljeća. U ovoj sređenoj idili smještena je zidana kuća sa bijelim kapcima i dimnjakom koji se pruža prema nebu.

"Vidio sam kuću, zaljubio se u nju i za pola sata je bila moja", rekao je Freddie Mercury o imanju na kojem je proveo posljednju deceniju svog života. Nalazi se u londonskoj četvrti Kensington i sada se prodaje. Ali ne za 500.000 funti koliko je pjevač kuću platio u gotovini, 1980. godine.

Aura frontmena grupe Queen i nekoliko kriza poslednjih godina podigli su cijenu na 30 miliona funti (oko 35 miliona eura). Ali ko god je kupi, odlazeća vlasnica, Mary Austin, Mercuryjeva bliska pouzdana prijateljica i bivša partnerka, obećava mu mjesto mira i ljubavi.

“Garden Lodge” je prazna unutra, većina uspomena je prodata. A ima mnogo mjesta za nove.

(welt)

(spagos)

Led i frustracija u Mongoliji

 


"Džud" je ono, što Mongoli zovu katastrofe snijega i leda koje su pogodile zemlju u zimskim mjesecima. i što ih uvijek proganja. Ovaj vremenski fenomen znači da stoka više ne može da nađe hranu, jer je zemlja smrznuta, ili su pašnjaci prekriveni snijegom. Poljoprivrednici trpe veliku ekonomsku štetu. Ove zime, više od 4,7 miliona životinja uginulo je tokom Džuda, saopštila je Državna komisija za vanredne situacije, što je dramatično više od očekivanog. Gubici su često posebno veliki ako je prije toga bilo sušno ljeto, u kojem životinje nisu mogle izgraditi dovoljnu količinu masti. Ovo je već druga "džud" zima zaredom sa temperaturama znatno iznad minus 30 stepeni Celzijusa. Temperature u Mongoliji trenutno se ponegdje kreću i do minus deset stepeni. Naša fotografija prikazuje jurte u Bayanmunkhu na istoku, blizu kineske granice.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Ni na nebu ni na zemlji – džamija Kušlat prkosi vijekovima


Džamija Kušlat, Džuma-namaz 29. marta 2024.







Džamija Kušlat, izgrađena na stijeni, vijekovima prkosi svakom izazovu

Nesvakidašnji prizor džamije na vrhu stijene izdignute kraj puta prema Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, privlači pažnju prolaznika i nameće pitanje o njenoj gradnji na tako nepristupačnom mjestu, posebno kada se u mislima čovjek pokuša vratiti stoljećima unazad i uporedi uslove i mogućnosti gradnje iz tog doba sa onim današnjim.

Čuvena džamija na špicastoj stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače vijekovima svjedoči duhovnosti toga kraja.

Džamija se smatra jednom od najstarijih u Bosni i Hercegovini, a radi se o jedinstvenom objektu izgrađenom u ranom osmanskom periodu u 15. stoljeću, između 1460. i 1480. godine. Smještena je na stijeni pored puta između Zvornika i Konjević-Polja.

Džamija, do koje se može doći samo pješačke, kroz šumu i to uskim putem, porušena je tokom agresije na BiH 1993. godine, kao i brojne druge džamije i mektebi u Podrinju.

U prošlosti je džamija Kušlat bila popularno mjesto i to ne samo za vjernike. Putnike, namjernike, privlačile su i legende vezane za njen nastanak.

Svježi jutarnji zrak, umirujuća tišina i dominantni prizor građevine svojevrsna su nagrada svakom posjetitelju koji odluči posjetiti to zdanje.

Još jedna podrinjska ljepotica, koja je porušena tokom etničkog čišćenja i genocida u Podrinju, ponovo je zasjala punim sjajem.

Mjesni imam u Drinjači Nermin ef. Ahmetović kazao je za Anadolu Agency (AA) da je obnova džamije počela u oktobru 2011. zahvaljujući vakifima advokatu Aliji Efendiću iz Zvornika i njegovoj majci rahmetli Hasibi, te porodici Hujdurović, dr. Džemilu i dr. Senadi, vlasnicima Plave poliklinike u Tuzli, koji su inače rodom iz podrinjskog gradića Bratunac.

“Tokom dvije godine je bilo veoma teško izvesti radove na džamiji zbog nepristupačnog terena. Obnova je trajala duže nego što se očekivalo”, pojasnio je Ahmetović.

Kako kaže, materijal za obnovu džamije se dopremao kombinovano, traktorima i kamionima koji su uspijevali doći samo do podnožja Kušlata, nakon čega je lokalno stanovništvo na konjima dopremalo materijal do džamije.

“Naziv Kušlat je ostalo još od Turaka, a lokalno stanovništvo je preuzelo ovaj naziv koji je ostao i dan danas”, pojasnio je Ahmetović.

Govoreći o vjernicima koji dolaze u Kušlat džamiju, mjesni imam kaže da je džamija sagrađena za potrebe turskih vojnika ali da je kasnije, kao jedina džamija na ovom području, bila glavno mjesto okupljanja lokalnih vjernika.

“Posljednjih desetak godina džamija je izgubila svoju svrhu, većina okolnih mjesta su se osamostalila, izgradila svoju džamiju, ali vjernika ima i danas”, pojasnio je Ahmetović.

Pojašnjava da su ranije u Kušlat džamiju dolazili derviši, sufije, međutim, i danas mnogi vjernici i znatiželjnici dolaze kako bi vidjeli i posjetili čuvenu džamiju.

Ahmetović dodaje da su mnoge legende i pripovjetke vezane za ovu džamiju.

“Jedna od tih priča je ta kako su ljudi prije rata pokušavali rastaviti džamiju i spustiti je u dolinu rijeke Jadar. Međutim, nakon što bi to uradili, ujutro bi džamija ponovo bila na istom mjestu, na vrhu Kušlata”, ispričao je Ahmetović jednu od legendi.

Tvrđava Kušlat je prije dolaska Osmanlija predstavljala srednjovjekovni utvrđeni grad. Iz ove utvrde štićeni su karavani, ali i obični putnici.

Nakon dolaska Osmanlija, a iz duhovne i vjerske potrebe njihovih vojnika, nastala je Kušlat džamija.

Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda Drugog el-Fatiha (Osvajača).

O historiji i posebnosti ove džamije svjedoče i zapisi u brojnim knjigama historije, ali i sjećanja ljudi koji su je pohodili.

Džamija Kušlat, izgrađena na stijeni, vijekovima prkosi svakom izazovu (klix.ba)

(20140309)





Kušlat, stara džamija na stijeni - Bosna i Hercegovina

Čuvena džamija na stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače stoljećima svjedoči o duhovnosti ovog kraja. Jedinstvena građevina izgrađena u ranom osmanskom periodu između 1460. i 1480. godine i smatra se jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Džamija, do koje se dolazi novoizgrađenim stepeništem kroz šumu, uništena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije i škole u Podrinju. Obnova džamije počela je u oktobru 2011. godine zahvaljujući vakifima, advokatu Aliji Efendiću iz Zvornika i njegovoj majci rahmetli Hasibi i porodici Hujdurović dr. Džemil i dr. Senada, vlasnici Poliklinike Plava u Tuzli, koji su porijeklom iz podrinjskog grada Bratunca. Kušlat džamija je popularno i posjećeno mjesto, ne samo među vjernicima. Putnike i posjetioce privukle su i legende o njegovom nastanku. Svjež jutarnji zrak, umirujuća tišina i dominantan pogled na zgradu svojevrsna su nagrada za svakog posjetitelja koji se odluči posjetiti zgradu. Ime Kušlat ostalo je od Turaka, a lokalno stanovništvo je preuzelo ovo ime koje je ostalo do danas. Džamija je izgrađena za potrebe turskih vojnika, ali je kasnije, kao jedina džamija na ovom području, postala glavno sastajalište lokalnih vjernika. U posljednjoj deceniji džamija je izgubila namjenu, većina okolnih mjesta se osamostalila, podigla svoju džamiju, ali vjernika ima i danas. U Kušlat džamiju su dolazili derviši i sufije, ali i danas mnogi vjernici i znatiželjnici dolaze da vide i posjete čuvenu džamiju. Za ovu džamiju vežu se mnoge legende i priče. Jedna od ovih priča kaže da su prije rata ljudi pokušali da demontiraju džamiju i da je ponesu u dolinu rijeke Jadar. Međutim, nakon toga, džamija bi se ujutro vratila na isto mjesto na Kušlatu. Prije dolaska Osmanlija, tvrđava Kušlat je bila srednjovjekovni utvrđeni grad. Od ove tvrđave bili su zaštićeni karavani kao i obični putnici. Nakon dolaska Osmanlija i iz duhovnih i vjerskih potreba njihovih vojnika, osnovana je Kušlat džamija. Kučlat ili srednjovjekovni grad Kušlat (tvrđava), trg (u predgrađu) i carinarnica. Tvrđava se nalazi južno od Zvornika na okomitoj stijeni stotinak metara iznad ušća Jadra u Drinjač. Tvrđava je pripadala kraljevskom posjedu u župi Trebotić. Pominje se od 1346. godine. Zahvaljujući rudarskoj djelatnosti na širem području Podrinja, razvio se Podkučlat (1346. godine). U ekonomskom smislu, to je još uvijek period rasta koji se završava krajem 14. stoljeća. a zatim je važna raskrsnica puteva, tranzitna stanica za trgovce iz Dubrovnika koji idu na sjever do Zvornika, na jug do Srebrenice i preko Drine u Srbiju. Kučlat je bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića od 1404. godine, a sporazumno u rukama ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog od 1410. godine. Od 1411. godine nalazi se u rukama despota Stefana Lazarevića. Nakon rušenja Despotovine 1459. godine, dolazi pod osmansku vlast. Legendu o prelasku pod osmansku vlast prenosi Evlija Čelebija. U osmanskom periodu Kučlat je bio nahija u sastavu Zvorničkog sandžaka. Grad je pod osmanskom vlašću imao vojnu funkciju i napušten je zbog reformi prije 1833. U staroj tvrđavi sagrađena je Kušlat džamija. Predviđen je za potrebe garnizona osmanske vojske. Poznati putopisac Evlija Čelebija kaže da je to Ebul Fethova, što znači da je sagrađena u 15. vijeku za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha, kada su Osmanlije osvojile Bosnu. Kušlat džamija se smatra najstarijom vojnom džamijom u Bosni i Hercegovini.

(youtube)

blog:

spagosmail: Upoznajmo domovinu: Džamija Kušlat, ni na nebu ni na zemlji

(20160508)

Donnerstag, 28. März 2024

“Mostarski Djir”

 


(tekst koji slijedi objavljen je na facebboku dana 27. marta 2024. godine, autor je Zamir Hadži-Hamzić)


Podjoh lijevom stranom od Moje Musale prema Titovom..

Stadoh kod Banje i Blejim u nju…Samo mi Sjećanja Naviru…

Sjetih se i Nise i Njene duge i uvijek lijepo očešljane Plave kose koja joj se pružala sve do kraja ledja…

Bijaše jedna od Najljepših Mostarki koja je radila u Banji u Ženskom Frizerskom Salonu…

Predjoh Most i s druge strane ulice Hotel “Bristol” a meni uglavu dodje Oma, Omer Batlak i k’o da ga i sad gledam i k’o u Filmu, izadje iz Bristola dobro pijan, pa sredinom Džade ide natenane i s noge nanogu prema Musali i neda autima da prodju…

Svi mu Trube ali ne iz ljutnje već ga Bodre da Nastavi onako…Natenane…

Okrenuh se za njim to jest prema Musali gledajući taj isti Omerov Film u Mojoj Glavi…

Malko poviše dodjoh do Raskršća Cernice i Šantićeve…

Fali mi Svašta Ovde…

Malko uviše gore i ulijevo u toj Ćoši nekad “Naši Ćitiraši” prodavali zavisno od doba godine i kuhani i pečeni Kukuruz te Kokice i Kestenja…

Fali mi Miris…

Zastadoh pored nekadašnje “Fazline” Trafike. Ja je vazda zvao“Fazlagina Trafika” pa mi tako i ostalo…

Eto i On i Trafika mi fali…

Fali mi da mi vrati kusur ali ne u parama,već u žvakama…

Nastavih prema Gimnaziji pa preko Lenjinovog i zastadoh pored one klupe s desne strane ispod nekadašnjeg Edinog Restorana “Pariz”…

Bijaše oko 8 i po naveče a na klupi sjedi Oleg. Oleg Čehić.

Moj Stari Prijatelj…Nije Dobro…

Dodjoh do Rondoa i Sve mi prazno… Svega mi Fali…

I Kafane i Stolova i Stolica i Stare Raje a Posebno Mirisa Ćevapa…

Noge me same vode ulijevo prema kući Našeg Pokojnog Mate Mandarića te zavirih u Dvorište ali sve u mraku.

Rekoh sam sebi, nema nikoga.

Nastavih ulijevo u nekadašnju Ulicu Petra Drapšina.

Tu odma’ s lijeve strane nakon 20-30 metara zgrade…

Eto tu sam se rodio…

Stojim i potpuno u

“Mom Svijetu” prisjećam se Svih Detalja…

Unos mi dodje onaj miris Trave, Zelenila i Kajsija…

Tužan i Nostalgičan nakav Osjećaj…

Nastavih prema DUMU,

s desne strane nekad živio tu Moj Darije Dabić.

Zastadoh pored Radobolje i gledam naokolo…

Ovde preko puta nekad živjela Moja Draga Inge Bubaš…

Sad živi Daleko, Predaleko od Mostara…

Svi smo se Raspršili…

Zavrnuh ulijevo opet pa do Katoličke Crkve pa preko Priječke Čaršije dodjoh do Starog…

Ono što mi je

“Dobro Zasmetalo” ove večeri je da nikome nisam ni mogao ni stigao da kažem Dobarveče…

Ni Djesi? Šta Ima?…

Nidje nikog… a i ovih malko koje sam vidio šetajući, nemam Pojma ni ko su ni šta su…

Nijedne Poznate Face…

(Zamir)

Uoči derbija Željo – Velež... Svi na Grbavicu 29. marta 2024.

 

Red Army, stadion Rođeni.

Fejićeva,

Mahala,

Stari grad,

Tekija,

Cernica,

Brankovac,

Mazoljice,

Vrapčići,

Bijelo Polje,

Blagaj,

Carina,

Zalik,

Šehovina,

Carski,

Luka,

Šantićeva,

Omladina,

Opine,

Jablanica,

Konjic,

Stolac, 

Stockholm.

Akcija Veležovih navijača iz svih krajeva Hercegovine, poslali su poruke uoči derbija sa Željom

Grupa Red Army na domišljat način najavila je gostovanje na Grbavici kod Željezničara pozivom na utakmicu iz brojnih krajeva Hercegovine.

Nogometaši Željezničara u petak (20:00) dočekat će Velež u derbiju 24. kola Wwin lige Bosne i Hercegovine. Stari rivali oduvijek su svoje utakmice igrali u sjajnoj atmosferi, a nema dileme da će tako biti i ovoga puta.

Uz brojnu podršku Željezničaru sa svih tribina Grbavice, očekuje se dobra brojka i gostujućih navijača koji su sinoć poslali poruke iz brojnih hercegovačkih i mostarskih krajeva.

Tako je navijačka grupa Red Army poslala poruke iz brojnih krajeva Mostara, okolnih gradova poput Konjica, Blagaja, Stoca i Jablanice, a učestvovale su i podgrupe Red Armyja koje su najavile svoj dolazak na Grbavicu.

Izdvaja se i transparent iz švedske prijestolnice Stockholma.

"Svi na Grbavicu, 29.3. Red Army Stockholm", pozvali su navijači Veleža iz ovog švedskog grada.

Ne treba ni naglašavati važnost ovog derbija za oba tima. Željezničar je u neočekivanoj borbi za opstanak i svaki bod do kraja sezone mu je važan, dok Velež vodi grčevitu borbu za plasman u Evropu sa Sarajevom i Slogom iz Doboja.

(klix)

Akcija Veležovih navijača iz svih krajeva Hercegovine, poslali su poruke uoči derbija sa Željom (klix.ba)

Konačno proljeće!?

 


I bilo je prilično tačno. Barem po kalendaru. Tačno 20. marta sa ravnodnevnicom je označien astronomski početak proljeća 2024. Ono je sa sobom je donijelo i sunce - barem privremeno.

U Washingtonu se maskota Stumpy raduje posljednjem cvijetu oslabljenog drveta, koje će zatim biti posječeno, za projekat restauracije u parku West Potomac. Na drugim slikama, širom svijeta, behar voća u Potsdamu i rascvjetalo drveće trešanja u njujorškom Central Parku, krokusi u Brandenburgu i srećna djeca na suncu u češkom Hustopecu. Patka je iz Bremena.

Njemačka meteorološka služba za ovuu sedmicu obećava sve ugodnije vrijeme, sa najvišim temperaturama do 22 stepena na jugu.

A dok ovo pišemo, lije ko iz kabla, čitav dan. Pa nazdravlje.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Mittwoch, 27. März 2024

Izabrani najbolji sportisti grada Mostara za 2023. godinu

 





Lana Pudar ajuspješnija bh. plivačica i fudbaler FK Trinjski izabrani su za najbolje sportiste grada Mostara za 2023. godinu.

Lana Pudar se zahvalila svima na podršci i rekla da joj je čast i zadovoljstvo već osmu godinu za redom biti dio ove manifestacije.

“Veliko hvala stručnom žiriju i sportskom savezu grada Mostara na ovoj nagradi i na podršci koju primam. Iza mene je vrlo uspješna, ali i naporna godina sa mnogo takmičenja, priprema, preplivanih kilometara. I ova je krenula u sličnom ritmu i još mnogo toga me očekuje. Naravno, vrhunac godine je najvažnije takmičenje Olimpijske igre. Evo već ima nekih malih najava, nagovještaja”, poručila je Lana.

Plivačica ne želi nešto obećavati, ali je kazala da će u narednom periodu dati sve od sebe te da će se pripremiti što bolje u narednom periodu kako bi sebe i svoju državu predstavi u najboljem mogućem svjetlu.

“Pa vidjet ćemo za šta će to biti dovoljno”, istakla je Lana.

Na kraju se zahvalila porodici, timu, prijateljima, sponzorima, svim ljudima dobrih namjera, svim ljudima koji je podržavaju.

Okupljenim se obratio i Bilbija. Rođeni Banjalučanin je rekao kako je Mostar njegova druga kuća.

“Ovo je velika nagrada za mene, Mostar je moja druga kuća, stvarno sve pozitivne riječi mogu reći za dosadašnjih sedam godina ovdje. Bez ekipe i Uprave ne bih mogao ništa, prošla godina za mene i grad Mostar i BiH je bila nestvarna. Mi smo uživali, nadam se da ste i vi te da ćemo i ove godine ponoviti uspjeh”, kazao je Bilbija.








Preostala priznanja:

Najuspješniji sportista u konkurenciji mlađih kadeta u 2023.godini je Nikola Dankić, član Judo kluba Herceg.

Najuspješnija sportistkinja u konkurenciji kadetkinja u 2023.godini je Gabriela Raič, članica Judo kluba Herceg.

Najuspješniji sportista u konkurenciji kadeta u 2023. godini je Ivan Miličević, član Judo kluba Herceg

Najuspješnija ženska mlada ekipa u 2023.godini je Ženski Košarkaški klub Zrinjski 2010

Najuspješnija muška mlada ekipa u 2023.godini je Hrvatski Športski klub Zrinjski

Najuspješnija sportistkinja u konkurenciji juniorki u 2023.godini je Korina Džidić, članica Judo kluba Borsa

Najuspješniji sportista u konkurenciji juniora u 2023.godini je Danis Harmandić, član Kluba vodenih sportova ORKA

Najuspješnija sportistkinja u konkurenciji mlađih kadetkinja u 2023.godini je Ina Marić, članica Judo kluba Borsa

Najuspješniji Sportski radnik u 2023.godini je Dragan Palameta, predsjednik Stolnoteniskog kluba Mostar

Najuspješniji trener u 2023.godini je Damir Đedović, trener u Klubu vodenih sportova Orka

Najuspješnija ženska seniorska ekipa u 2023.godini je Ženski FK/NK Emina

Najuspješnija muška seniorska ekipa u 2023.godini je HŠK Zrinjski.

Posebna priznanja istaknutim sportistima, sportskim radnicima, klubovima i pojedincima:

STK Mostar za ostvareni rezultat (Osvojeno Prvenstvo i Kup BIH u sezoni 2022/23)

Plesni klub Mo Stars (Klub je u 2023 godini organizirao Internacionalni Mediteran open dance)

Anđela Talić (priznanje za promociju triatlona i akvatlona)

Teniski klub Mostar (priznanje za sportsku manifestaciju godine, organizaciju Davis Cup meča BiH – Njemačka)

Teniski klub Mostar (priznanje za sportsku manifestaciju godine, organizaciju Davis Cup meča BiH – Njemačka)

Klub vodenih sportova ORKA Mostar (priznanje za doprinos, popularizaciju, razvoj sporta i ostvarene vrhunske rezultate)

Nagrade za životno djelo dobili su Marinko Ferenc dugogodišnji trener u Sveučilišnom plivačkom klubu Zrinjski

Enver Kukuruzović nekadašnji džudista JK Hercegovac, kasnije član JK Mostar, trener, sudac, instruktor

(Mostarski.ba)